Jedan od ključnih makroekonomskih indikatora je stopa nezaposlenosti, koja predstavlja procentualno izražen odnos nezaposlenih radno sposobnih lica starijih od 18 godina i ukupnog broja radno sposobnih pojedinaca. Bazira se na podacima ankete nasumično odabranih 60.000 domaćinstava. Stopa nezaposlenosti se izračunava deljenjem broja nezaposlenih lica brojem radno sposobnih lica, gde radno sposobna lica predstavljaju zbir nezaposlenih i lica u radnom odnosu. Prosečnom stopom nezaposlonosti smatra se vrednost od 4-5% ukupne radne snage i posmatra se kao indikator potencijalnog nastanka inflacije preko povećanja plata. Smatra se da će se plate ubrzano povećavati sa smanjenjem nezaposlenosti, posebno ukoliko se očekuje povećanje inflacije.
Takođe postoje izveštaji kao što je prosečna nedeljna zarada ili prosečna zarada po satu. Treba imati na umu da ukupna radna snaga ne sačinjava celokupnu populaciju; to je samo deo ljudi koji zadovoljavaju određene kriterijume. Stopa nezaposlenosti predstavlja ključno merilo zdravlja ekonomije, dok vrednost prosečne zarade po satu vrši direktan uticaj na inflaciju.
Nepoljoprivredni poslovi, poznati kao promena stope zaposlenosti nevezana za poljoprivredne poslove, predstavljaju jedan od osnovnih indikatora koji meri broj poslova pridodatih u prethodnom mesecu. Iz izveštaja se izostavljaju poslovi vezani za poljoprivredu, jer su oni uglavnom sezonski poslovi i ne predstavljaju nužno indikatore trendova zapošljavanja.
Osim ovih standardnih izveštaja, zavod za statistiku SAD-a takođe objavljuje nedeljni izveštaj o broju prijava za pomoć za nezaposlene po prvi put. Sve ove brojke pomažu u razumevanju kretanja na tržištu rada. Još jedan značajan izveštaj o zapošljavanju u SAD-u jeste ADP-ov nacionalni izveštaj o zapošljavanju koji procenjuje promene na tržištu rada SAD-a korišćenjem podatke o zaradama preko 500.000 preduzeća koje izdaje Kompanija za automatizovanu obradu podataka (ADP). Ove podatke prikuplja Makroekonomski savet, LLC i objavljuje u izveštaju koji obuhvata kumulativne podatke, kao i podelu prema veličini kompanija, robe nasuprot usluga i odnosa preduzeća koja se bave proizvodnjom i onih koji se ne bave.